Međunarodni predstavnici započeli su 30. studenog 2023. godine svjetski sastanak na vrhu o djelovanju na području klime i time otvorili 28. Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28) koja traje do 12. prosinca 2023.

 U svom obraćanju na plenarnom zasjedanju konferencije COP28 predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, pozvao je na pojačano i brzo globalno djelovanje kako bi se porast globalne temperature zadržao na 1,5 °C:

„Zemlja pripada našoj djeci. Nije riječ o reklamnom sloganu, nego o egzistencijalnoj stvarnosti. Predstojeće desetljeće ključno je i u potpunosti smo angažirani u suradnji sa svima vama kako bismo zaštitili čovječanstvo.“

Klima na Zemlji se brzo mijenja i potrebno je hitno djelovati kako bi se izbjegle najštetnije posljedice za ljude i prirodu.  Postoji nada, a delegati u Dubaiju raspravljaju o nekoliko vrlo konkretnih načina za ograničavanje zagrijavanja.

Dakle, koja su neka od tih „rješenja“ i kako napreduju?

1. Smanjenje  fosilnih goriva

Najvažnije je, naravno (i najteže), smanjiti izgaranje fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin).

2. Prelazak na obnovljive izvore energije

Srećom, svijet ima mnogo alternativnih izvora čiste, obnovljive energije, poput vjetra i sunca.

Kako troškovi padaju, obnovljivi izvori energije cvjetaju u mnogim dijelovima svijeta – čak i brže nego što je IEA očekivala.

Godine 2022. solarna proizvodnja bila je pet puta veća nego 2015., dok je proizvodnja vjetra bila dva i pol puta veća.

Prema RMI-ju, američkoj istraživačkoj organizaciji, do 2030. vjetar i sunce mogli bi proizvoditi više od trećine ukupne električne energije, u odnosu na trenutnih 12%.

Zapravo, prelazak na solarnu energiju možda je već prošao “nepovratnu prijelomnu točku”, prema nedavnoj studiji. To znači da bi solarna energija do 2050. mogla postati dominantan izvor energije u svijetu zbog troškova i tehnoloških trendova koji su već pokrenuti. Međutim, drugi čimbenici, poput dostupnosti financiranja za obnovljive izvore energije u zemljama s nižim prihodima, mogli bi biti prepreka.

Ostale tehnologije bit će potrebne da se popune praznine kada sunce ne sja i vjetar ne puše, poput pohrane baterija, nuklearne energije i “zelene” energije vodika.

Utrostručenje globalnog kapaciteta obnovljive energije do 2030. – što je više od 100 zemalja obećalo na COP28 do sada – “od vitalnog je značaja za održavanje cilja od 1,5°C “, kaže IEA.

3. Električna vozila

Cestovni promet doprinosi s oko 10% globalnih emisija stakleničkih plinova, uglavnom izgaranjem benzina i dizelskog goriva.

Prema UN-ovom klimatskom tijelu, IPCC-u, električna vozila (EV) imaju veliki potencijal za njihovo smanjenje.

Tijekom svog životnog vijeka, baterijska električna vozila u prosjeku smanjuju emisije za oko dvije trećine u Europi i Sjedinjenim Državama u usporedbi s benzinskim ekvivalentima.

Iako ne ispuštaju pare koje zagrijavaju planet, nisu potpuno bez emisija jer se fosilna goriva još uvijek koriste za proizvodnju električne energije koja ih pokreće.

Kako ova električna energija postaje čišća, električna vozila će imati još veću prednost u emisijama u odnosu na automobile na benzin i dizel.

Prodaja električnih vozila naglo raste. IEA predviđa da bi 18% novih automobila prodanih u 2023. moglo biti električno, što je porast u odnosu na 4% u 2020. Tu dominiraju Kina, SAD i Europa, no prodaja u zemljama s nižim prihodima je spora.

Električna vozila na baterije mogla bi postati jeftinija za kupnju od ekvivalentnih benzinskih i dizelskih automobila u roku od jedne do tri godine u nekim zemljama, a već 2024. u Europi i Kini za vozila srednje veličine, prema projektu EEIST Sveučilišta Exeter.

To bi moglo ubrzati prihvaćanje električnih vozila, tako da električna vozila čine dvije trećine ukupne prodaje novih automobila na globalnoj razini do 2030., predlaže RMI, američka istraživačka organizacija.

4. Smanjiti emisije metana

Otprilike 30% zagrijavanja posljedica je emisije metana.

Ključni ljudski izvori metana kojima se treba pozabaviti uključuju poljoprivredu (osobito stoku), proizvodnju fosilnih goriva i otpad.

Više od 150 zemalja dogovorilo je smanjenje emisije metana za 30% do 2030.

Kina, najveći svjetski emiter metana, još se nije pridružila, ali je nedavno objavila vlastiti plan. Sudomaćin je konferencije o emisijama metana zajedno sa SAD-om na COP28.

5. Hvatanje i zbrinjavanje ugljikovog vodika

Obnavljanje ekosustava šuma i mora je ključno, ali neće biti dovoljno samo po sebi, jer postoje ograničenja za ugljik koji drveće može preuzeti, kao i područje koje se može koristiti za sadnju drveća.

Slično tome, industrijsko hvatanje i skladištenje CO2 moglo bi biti važno u budućnosti, ali još je u   procesu razvoja i skupo. Postojeći objekti trenutno hvataju oko 45 milijuna tona CO2 godišnje, prema IEA-i, što je ekvivalentno oko 0,1% globalne emisije CO2.

Što više ljudi nastavi sagorijevati fosilna goriva, to će više ugljika trebati ukloniti iz atmosfere, a nema jamstva da će to biti moguće izvesti.

Dobre namjere nisu dovoljne za promjene. Na institucijama je da financiraju borbu protiv klimatskih promjena i to kontinuiranim djelovanjem te pouzdanim financiranjem. Ciljevi su vrlo ambiciozni, EU je odlučan u namjeri da se svi navedeni prijedlozi ostvare za što su osigurali značajna financijska sredstva. Istovremeno potiču sve zemlje da pojačaju napore za mobilizaciju financijskih sredstava kako bi se poduprlo djelovanje u području klime. 

I vi možete napraviti mali korak, smanjiti ugljični otisak, uštedjeti na računima i ostaviti ovaj svijet boljim mjestom za našu djecu. Pratite naše novosti gdje ćemo redovno objavljivati mogućnosti sufinanciranja korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj.

Izvori: 

Leave A Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)