Snaga solarne elektrane je ukupna količina energije koju maksimalno može proizvesti solarna elektrana. Ta snaga se izračunava u kilovatima peak (KWp). U našoj drugoj objavi možete vidjeti kako rade solarne elektrane, kako bi lakše pratili članak.

Koja je razlika između kilovata i kilovatsata?

kW (kilovat) je jedinica za snagu. To je umnožak napona (Volt – u Hr to je 230V ili 400V) i struje (Amper – može biti 16-20-25-32-40).

kWh (kilovat sat) je jedinica za potrošenu struju. Cijena struje u hrvatskoj u trenutku pisanja ovog posta je 0.14c/kWh (to je  pojednostavljeno*), što znači da ako trošite 4.000kWh struje godišnje, vaš račun za struju je oko 560 EUR. 

*pojednostavljeno zato što cijena električne energije različita za visoku tarifu (VT) i nisku tarifu (NT) te se sastoji od distribucije, prijenosa, snage te dijelova koji su varijabilno ovisno o potrošenim kWh i dijelovima koji su fiksni ovisno o jačini priključka. Dakle ako proizvodite struju sa svojom solarnom elektranom, onda nećete uštedjeti 0.14c/kWh nego ta ušteda ovisi o vašoj točnoj situaciji. O tome uskoro stiže odvojeni članak.

Kako se izračuna ta snaga solarne elektrane? 

U najjednostavnijem objašnjenju snaga elektrane je zbroj snage svih panela od kojih se sastoji ta elektrana. Ako imamo elektranu sa 20 panela od kojih svaki može razviti maksimalnu snagu od 410W, to znači da na krovu imamo elektranu sa maksimalnom snagom od 410W x 20 = 8.200W, što je 8.2kW (kilovata).

Što je peak (kWp)?

Peak je doslovno riječ za vrhunac. To označava maksimalnu snagu koju solarna elektrana može proizvesti u optimalnim uvjetima. U gornjem primjeru peak je 8.2kWp. 

Kad dobijete našu aplikaciju za praćenje rada elektrane, ovako vidjeti grafički prikaz rada elektrane u jednom danu. Ljubičasto je ‘Power generation (AC)’ – dakle struja koja je iz invertera prenesena za konzumaciju u kuću. 

Ovdje je primjer elektrane koja ima 6kWp dakle peak kapacitet. Ali kad gledamo po satima, maksimum, u 13.30h koji je dosegnut je oko 5.8kW. To nam govori da se graf referira na dan kad a solarizacija nije bila optimalna. To je bio dan sa manje sunca/oblačan ili kraći dan (bliže zimi) kad je količina sunca manja, te je kut sunca niži te manje osvjetljava panele. 

Što znači snaga solarne elektrane?

Ta snaga je zapravo input koji govori koliko bi se struje moglo proizvesti. Evo jedan primjer.

Ako elektrana može u svom maksimumu proizvesti 8.2kW, onda to znači da će u godini dana, ako se nalazi na prostoru Hrvatske proizvesti između određenu količinu kWh. Hoće li to biti 11.808kWh ili manje ili više, ovisi o učinkovitosti elektrane (koeficijent 1440). 

Taj koeficijent je broj koji nam govori koja je učinkovitost elektrane, odnosno što je stvarna snaga elektrane kroz duži period. 

Što utječe na stvarnu snagu solarne elektrane?

Paneli koji čine elektranu od 8.2kW rijetko će proizvoditi svoju maksimalnu snagu (zato se ona zove peak). To je zato što na stvarnu proizvodnju utječe nekoliko faktora.

  1. Lokacija. Svako mjesto na svijetu ima različitu solarizaciju – količinu solarnre energije po m2 koja pada na tu točku na planetu Zemlji. Ovdje je tool EU komisije u kojem možete vidjeti kalkulaciju radijacije za svaku točku na planetu. Ovdje je primjer za lokaciju u Zagrebu.

Maksimum po 1kW u Zagrebu je 143.37kWh, u Amsterdamu 132kWh, a u Ouagadougou u Burkini Faso 178.75kWh. Zaključak je da je Hrvatska puno bolje pozicionirana od naših sjevernih zemalja za proizvodnju solarne energije. Drugim riječima za svaki 1 uloženi EUR u Zagrebu se može proizvesti više (+8%) električne energije nego u Amsterdamu. S druge strane količina solarnih elektrana u Nizozemskoj je preko 1000W po stanovniku, dok je u Hrvatskoj 12W/stanovniku, pa je ovo razlog zašto solarne elektrane imaju smisla u Hrvatskoj.

  1. Orijentacija. Drugi faktor koji utječe na učinkovitost panela je njihova orijentacija. Paneli koji gledaju na sjever proizvest će puno manje solarne energije od panela koji gledaju na jug. To znači da, ako imamo panele samo na sjeveru, moramo postaviti više panela (i napraviti veću inicijalnu investiciju) da bi napravili istu količinu energije kao da smo panele stavili na jug. 
  1. Optimizacija panela. Sva sjena koja pada na panel smanjuje njegovu produktivnost, a ovisno o tome kako su paneli spojeni, to utječe i na druge panele. 

Najmanja investicija je kad panele spojimo u jedan string (u jedan lanac) jer to zahtjeva jedan inverter (to je oko 20-40% investicije). Ali ako jedan od panela u stringu zasjenjen, onda cijeli string ne proizvodi struju.

U slučaju zasjenjene pozicije panela (ili premalog broja panela), potrebno je dodatno optimizirati rad panela. To radimo sa optimizatorom (za svaki panel) ili u drugoj varijanti mikroinverterima. To znači da ako sjena padne na jedan panel da onda svi ostali paneli nastavljaju raditi. Mikroinverteri i optimizatori dižu cijenu cijelog solarnog sustava, ali ga čine učinkovitijim.

  1. Čistoća panela. Ako paneli na sebi imaju čestice prašine, nečistoće ili peluda, to smanjuje njihovu učinkovitost i dobivate manju snagu od maksimuma.

Leave A Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)